Povijesna analiza Perzeida

Izvor podataka: https://globalmeteornetwork.org/data/

Licenca: https://globalmeteornetwork.org//wiki/index.php?title=Main_Page#GMN_data_policy

Ova bilježnica radi osnovnu znanstvenu analizu stvarnih povijesnih Perzeida, analizirajući podatke od 2019. do 2025. godine u dane maksimuma (10.08. - 14.08.):

  • broj detekcija po godini
  • raspodjela brzine
  • apsolutna magnituda
  • početna i završna visina
  • trajanje
  • aktivnost po satu UTC
  • radijanti RA/DEC
Broj Perzeida: 76048
Godine: [np.int64(2019), np.int64(2020), np.int64(2021), np.int64(2022), np.int64(2023), np.int64(2024), np.int64(2025)]
identifier time shower ra_geo dec_geo velocity lat_beg lon_beg height_beg lat_end lon_end height_end magnitude duration stations year month day hour_utc
0 20190810001257_wpaK2 2019-08-10 00:12:57.571562+00:00 PER 44.20946 57.44830 55.72333 45.790252 14.512981 107.7258 45.746204 14.441950 99.3852 0.41 0.20 HR0001,HR000F 2019 8 10 0
1 20190810001309_lEhPP 2019-08-10 00:13:09.666286+00:00 PER 43.74075 57.78791 58.05538 44.652084 14.600201 107.5422 44.565454 14.469508 91.7982 -1.78 0.45 HR000K,HR000N,HR0010 2019 8 10 0
2 20190810001529_TkvJ3 2019-08-10 00:15:29.304233+00:00 PER 41.44493 58.67327 57.57725 46.088802 38.037084 108.7169 46.009899 37.910679 83.4467 -1.97 0.53 RU0002,RU0003 2019 8 10 0
3 20190810003157_rBaUN 2019-08-10 00:31:57.504345+00:00 PER 42.27395 57.63062 60.13494 46.218593 14.350296 125.9555 46.039031 14.046472 86.4599 -1.29 0.94 HR0001,HR0008 2019 8 10 0
4 20190810003208_WD5fS 2019-08-10 00:32:08.189582+00:00 PER 44.97599 55.92511 54.44693 46.007510 14.424991 108.4736 45.968202 14.353653 99.9734 0.93 0.20 HR0001,HR0008,HR000F 2019 8 10 0

Graf prikazuje broj rekonstruiranih putanja Perzeida zabilježenih tijekom odabranih dana oko maksimuma roja od 2019. do 2025. godine. Vidljiv je snažan porast broja zapisa, od manje od tisuću u 2019. do više od 24 tisuće u 2024. godini. Taj porast najvjerojatnije je posljedica širenja GMN mreže, većeg broja aktivnih kamera i kvalitetnijeg prikupljanja podataka.

Graf prikazuje raspodjelu geocentričnih brzina Perzeida u analiziranom skupu podataka. Većina meteora koncentrirana je između približno 58 i 60 km/s, a medijan iznosi 58,9 km/s. Raspodjela je približno simetrična i oblikom podsjeća na Gaussovu, odnosno normalnu distribuciju, s jasnim vrhom oko 59 km/s. Broj meteora postupno opada prema manjim i većim brzinama. To potvrđuje da Perzeidi imaju vrlo karakterističnu i relativno ujednačenu geocentričnu brzinu.

Graf prikazuje raspodjelu visina na kojima Perzeidi započinju i završavaju svoju svijetlu putanju kroz atmosferu. Početak svijetljenja najčešće je na visinama oko 108–112 km, dok završetak najčešće nastupa oko 93–98 km. Obje raspodjele približno nalikuju Gaussovoj distribuciji, s jasno izraženim vrhovima. To znači da se Perzeidi najčešće vide dok prolaze kroz sloj atmosfere približno između 95 i 110 km visine.

Graf prikazuje raspodjelu apsolutne magnitude Perzeida, odnosno njihove prividne svjetline — pri čemu manja, odnosno negativnija vrijednost znači sjajniji meteor. Većina meteora nalazi se približno između magnitude −2 i 0, s najvećom koncentracijom oko −1. Raspodjela približno nalikuje Gaussovoj, ali s nešto izraženijim repom prema vrlo sjajnim meteorima. Vrlo sjajni Perzeidi s magnitudama ispod −4 pojavljuju se znatno rjeđe, dok su meteori s pozitivnim magnitudama također manje zastupljeni.

Graf prikazuje broj detektiranih Perzeida prema satu detekcije u UTC vremenu. Najviše meteora zabilježeno je oko 23–02 UTC, dok broj detekcija snažno pada tijekom dnevnih sati, s minimumom oko podneva. Takav oblik ponajprije odražava činjenicu da meteorološke kamere opažaju tijekom noći, pa raspodjela nije samo mjera stvarne aktivnosti roja. Ponovni rast od približno 19 UTC nadalje odgovara postupnom ulasku većeg dijela GMN mreže u noćne uvjete promatranja.

Graf prikazuje gustoću geocentričnih radijanata Perzeida, odnosno smjer iz kojeg njihove putanje prividno dolaze na nebeskoj sferi. Najveća koncentracija nalazi se približno oko RA 47–49° i DEC 57,5–58,5°, što predstavlja glavno područje radijanta roja. Prema rubovima broj putanja postupno opada, pa se vidi jasno koncentrirano središte i raspršenje oko njega. To pokazuje da Perzeidi ne dolaze iz jedne točke, nego iz manjeg područja neba oko glavnog radijanta.

Glavni radijant:
RA: 47.775°
DEC: +57.902°
Azimut iz Varaždina: 38.64°
Visina iznad horizonta: 33.30°
Smjer: sjeveroistok

Graf prikazuje položaj geocentričnog radijanta Perzeida na nebu gledano iz Varaždina. Središnji radijant nalazi se u području zviježđa Perzej, približno na koordinatama RA 47,78° i DEC +57,90°, dok je u prikazanom trenutku iz Varaždina na azimutu oko 38,6° i visini oko 33,3° iznad horizonta. Žuti krugovi prikazuju pojedinačne GMN radijante, a zvijezda njihov središnji položaj.

Drugim riječima, ovaj prikaz pokazuje iz kojeg dijela neba nam se čini da Perzeidi dolaze kada gledamo nebo iz Varaždina. Žuta zvijezda označava glavni radijant Perzeida, odnosno područje iz kojeg njihove putanje prividno izlaze. U prikazanom trenutku taj se dio neba nalazi oko 33° iznad horizonta prema sjeveroistoku. Drugim riječima, kada bismo tada promatrali nebo iz Varaždina, Perzeide bismo tražili upravo u tom dijelu neba.

Ovaj prikaz je zapravo uvećani pogled na područje radijanta Perzeida. Umjesto cijelog neba, ovdje se detaljnije vidi dio prema sjeveroistoku iz kojeg nam se čini da Perzeidi dolaze. Najsvjetlije područje pokazuje gdje je zabilježena najveća gustoća pojedinačnih GMN radijanata, a bijela zvijezda označava njihov središnji položaj. Konturne linije oko njega pokazuju područja u kojima se nalazi najveći dio radijanata, primjerice 85% i 95%. Dakle, graf jasno pokazuje da radijant nije jedna savršeno precizna točka, nego malo područje neba oko zviježđa Perzej.